Investicije

0
Share

investiranjeU stručnoj terminologiji iz područja financija i bankarstva investicije se odnose na plasiranje novca koje donosi kamate i na taj način uvećava dobit i na dionice (obveznice, nektretnina i sl..) Kupnjom i prodajom po povoljnijim uvjetima. Investicije se smatraju ulaganjem u realna kapitalna dobra. Na razini privrede, investicije znače dio društvenog proizvoda jednog fiksiranog vremenskog perioda koji se tijekom određenog razdoblja (najčešće godinu dana) nije potrošio. Kao takve dijele se na proizvodne i potrošne investicije, au svakodnevnom životu investicije označavanju kupnju bilo koje aktive (imovine) da bi se ostvarila korist. U svakom slučaju pojmovi investiranje i investicije se odnose na plasiranje novca, au cilju da se ostvari dobit veća od onog što je uloženo. Prema tome, najjednostavnije objašnjenje je da investicije podrazumijevaju ulaganje financijskih sredstava u neki poslovni ili investicijski projekt.

Cilj svake tvrtke je da održi likvidnost, kao i daljnji razvoj, a to je moguće putem investiranja. Investicije se mogu plasirati u proizvodnji, u vidu nove tehnologije, novog proizvoda ali postoji i investiranje kompanije u vrijednosne papire financijskog tržišta čime ona ostvaruje zaradu. Naime, svaka kompanija ima svoj rayvojni cilj tako da pokušava realizirati investicije u sadašnjim uvjetima i sadašnjem vremenu, a imajući u vidu bližu i daljnju budućnost. Pored osiguranja uvjeta za svoj trenutni opstanak, svaka tvrtka se nalazi u situaciji da se razvija dok je taj razvoj orijentiran dugoročno i definiran kvalitativno. Ona definira svoju dugoročnu razvojnu politiku koja sadrži njezine osnovne ciljeve i načine realizacije istih. Ciljevi investiranja i investicijska politika, kao izravna posljedica ciljeva poduzeća, sadržani su u dugoročnoj razvojnoj politici poduzeća. Sa druge strane, samo konkretnim investicijskim akcijama u okviru definirane investicijske politike, može se temeljiti ostvarenje i razvoj politike poduzeća. Investicije se odabiraju prema kriteriju koji treba da predstavlja mjeru valjanosti pojedinih investicijskih akcija, mjeru dostizanja postavljenih ciljeva investiranja i na temelju njega se određuje koju od raspoloživih investicijskih akcija treba realizirati.

Investicije mogu imati mikro i makro aspekt. Na makro razini to su različite varijante kapitalnog koeficijenta kao odnosa između investicija i proizvodnje, u financijskoj literaturi i praksi to su najčešće prosječni i marginalni kapitalni koeficijent. Prosječni kapitalni koeficijent pokazuje koliko jedinica kapitala (osnovnih i obrtnih sredstava), odnosno ukupnih investicija je angažirano u stvaranju jedinica proizvodnje, dok marginalni kapitalni koeficijent predstavlja odnos između prirasta investicija i prirasta proizvodnje. Investicioni menadžment na mikro razini, odnosno na razini same tvrtke ima za cilj da ograničeni kapital za investiranje alocira na optimalne svrhe, programe kako bi se maksimizirali ostvarenje njegovih ekonomskih ciljeva.

U uvjetima razvijenog financijskog tržišta i pristupa poduzeća tom tržištu investiranje se mora shvatiti u širem smislu. Pored investiranja u projekte, poslovne pothvate u poduzeću, bilo u modernizaciji postojeće, bilo u novu proizvodnju, pogone, tvornice ili djelatnosti, i poduzeće može neangažovani slobodni kapital plasirati iu vrijednosne papire financijskog tržišta i tako ostvariti zaradu. Investicije, kao sastavni dio ukupnosti procesa alokacije gospodarskih resursa u vremenu, jedno su od najznačajnijih područja ekonomske teorije uopće, iz dvije osnovne ekonomske karakteristike i to: ograničenosti i mogućnosti alternativne uporabe ekonomskih resursa, kao i budući razvoj kao pretpostavka poptunijeg zadovoljenja potreba u budućnosti. Investicije koje su primamljive kako za pravna lica, tako i za individualne ulagače svakako predstavljaju investiranje na burzama, a posebno na burzi novca (Forex). Višestruka dobit u odnosu na uloženi kapital, uz minimalne poslove poslovanja svakako privlače mnoge zainteresirane investitore.

Investicije i investicijski projekti, kao alternativne mogućnosti internog ulaganja unutar kompanija klasificiraju se na temelju sagledavanja novih proizvoda ili proširenja postojećih, izmještanja opreme ili objekata, istraživanja i razvoja, kao i drugih projekata. Za potrebe investicijske analize i investicijskog menadžmenta kao ocjene i rangiranja projekta od posebne je važnosti klasifikacija na nezavisne i međusobno isključive investicijske projekte. Nezavisnim projektima se smatraju oni koji ne konkuriraju jedan drugome, odnosno ukoliko izbor jednog projekta ne podrazumijeva istodobno odbacivanje drugog. Nasuprot tome, međusobno isključive investicije nalaze se u međusobnoj disproporciji i samim tim isključuju jedna drugu, tako da izbor jedne praktično znači automatsko odbacivanje druge investicije.

Share

Burza

0
Share

burzaBurza je poslovno organiziran prostor na kome se trguje vrijednosnim papirima, novcem i stranim sredstvima plaćanja. Često se umjesto imena burza koristi naziv i robna burza iz jednostavnog razloga što ime potječe od engleskog naziva Stok Market što znači tržište roba (stock-roba ili zaliha). Burza u tom smislu jeste tržište roba i to u fizičkom smislu, iako se isporuka robe ne vrši na mjestu gdje se roba fizički orgamizuje. Svejedno, burza je institucija financijskog tržišta, ali je i sama po sebi financijsko tržište. Sve burze u svijetu su institucije organiziranog financijskog tržišta kapitala, gdje se posluje po strogo utvrđenim pravilima i predstavljaju samostalne organizacije. Kao takva, svaka burza posjeduje vlastiti poslovni prostor kao i poslovna pravila. Inače, predmet trgovanja na burzi je standardiziran da bi bio lako zamjenjiv, a u cilju da se trgovina na burzi odvija na jednostavan, brz i učinkovit način. Upravo na takav način je omogućeno odsustvo predmeta trgovanja sa mjesta na kome se trguje. Prema tome, burza je mjesto gdje se sklapaju poslovi, dok se isporuke i plaćanja odvijaju van burze. Važno je napomenuti da se svi sklopljeni poslovi, zapravo financijske transakcije koje prate pravila o radu burzovnih službi pod strogim nadzorom državne vlasti.

Burza ili burzovna trgovina na nekom tržištu predstavlja pokazatelj da je to tržište sigurno i da ne postoje netržišni rizici u poslovanju. Dakle, burza osigurava zakonito obavljanje trgovine, zaštitu interesa sudionika na burzi, poštivanje pravila i standarda ponašanja svih sudionika, kao i da pruža informacije za javnost o svemu značajnom za rad berze. Na burzi mogu trgovati isključivo članovi burze, a to su brokersko-dilerska društva i ovlaštene banke, a prijem u članstvo burze se vrši na osnovu podnesenog zahtjeva i dokumentacije propisane aktima burze. Burza ima zadatak da ispuni načelo ravnopravnosti članova burze, a svaki
lan burze je dužan pridržavati pravila članstva.

Burza može biti, prema burzanskom materijalu, robna i financijska. Robna burza podrazumijeva trgovanje različitim vrstama roba kao što su kava, nafta, žito, pamuk, plemeniti metali, nemetali, šećer i dr.. Financijske burze se dalje dijele na univerzalne i specijalizirane, gdje su univerzalne berze one na kojima se trguje vrijednosnim papirima i predstavljaju financijske instrumente na tržištu kapitala (vlasničke i dugoročne dužničke vrijednosne) ili se trguje kratkoročnim vrijednosnim, novcem, devizama, financijskim derivatima (fjučersi i opcije) i zlatom. Specijalizirane burze podrazumijevaju trgovanje određenim burzovnim materijalom ‘prema tome nose naziv, kao na p. rimer: devizne burze, burze zlata i plemenitih metala itd.. Gotovo da ne postoje tržišta na kojima ne djeluje bar jedna burza, a jačanje burze kao financijske institucije predstavlja jedan od najboljih pokazatelja da je određeno tržište živo sa zdravom konkurencijom i da se financijsko poslovanje u odvija pod kontrolom državnih organa. Na prostoru Jugoistočne Europe funkcionira više organiziranih burzi, a najvažnije za našu zemlju i regiju su Zagrebačka burza, Zagrebačka, Sarajevska, Banjalučka, Budimpeštanska, Atenska i dr.. Najmoćniji svjetski burzovni centri su Njujork, Tokio, Frankfurt i Chicago, a najveća burza vrijednosnica je Njujorška burza.

Otkrijte i što je to Forex i kako ekonomija utječe na osciliranje cijena na tom tržištu.

Share

Srednji tečaj eura

0
Share

euroTečaj eura je obavezna tema dnevnih vijesti sa svoje tri vrijednosti, prodajni tečaj eura, srednji tečaj eura i kupovni tečaj eura. Tečaj eura najčešće se poistovjećuje sa odnosom eura i dinara, jer je euro ustaljen u našem narodu kao neki vid alternativne valute. Ma nje su interesantni odnosi između eura i dolara ili švicarskog franka, mada se jednako dnevno objavljuju vrijednosti svih stranih konvertibilnih valuta. Šta više, srednji tečaj eura više služi kao reper u kupoprodajnim odnosima, jer najčešće interesovanje zadržava prodajna ili kupovna cijena eura u odnosu na dinar, a sve ovisno kojoj se transakciji pristupa. Iako je na globalnoj financijskoj sceni najinteresantniji odnos eura i dolara izraženo u valutnom paru EUR / USD, u našoj zemlji je daleko manje zanimanje za tečaj dolara. Šta više, srednji tečaj eura se bitno prati na svim razinama financijskog poslovanja. Promatrano s aspekta globalne financijske scene, srednji tečaj eura ima značajnu ulogu u odnosu na mnoge valute iz razloga što većina zemalja u svijetu je manje ili više ekonomski upućenana zemlje Euro zone, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je ekonomija Euro zone jedna od najmoćnijih u svijetu. Kada je riječ o našoj zemlji, srednji tečaj eura je prirodno jako važan u području izvozne politike, jer je dobar dio izvoza iz naše zemlje usmjeren ka zemljama iz Europske unije.
Srednji tečaj eura, odnosno odnos eura u odnosu na druge svjetske valute ima veliki značaj u međunarodnom sustavu financija, što proizlazi iz činjenice da se u međunarodnim ekonomskim odnosima sustav kupoprodaje obavlja u različitim novčanim nacionalnim jedinicama zemalja koje sudjeluju u trgovini dobara. Plaćanje se obično vrši u valuti zemlje koja prodaje određenu robu, gdje se za protuvrijednost računa konvertibilni iznos u valuti kupca. Postoje migućnosti kod kojih izvoznik potražuje naplatu u nekoj drugoj za koju ima opravdan interes. Nasuprot tome, kupac obično raspolaže svojom nacionalnom valutom, a da bi došao do strane valute mora izvršiti proces pretvorbe svoje valute u traženu valutu. Međutim, svakako se i kupac i prodavač pojavljuju na deviznom tržištu, gdje se dalje mjeri odnos valuta u vidu valutnih parova na globalnom financijskom tržištu. Trgovci valutama na Forex-u sudjeluju na način investiranja kupnjom i prodajom valuta, a da pri tom prate najvišu i najnižu cijenu koju dostiže određen valutni par. U ovom slučaju srednja vrijednost nema bitnu ulogu, au našem slučaju, srednji tečaj eura u odnosu na druge valute nije interesantna informacija. Inače, tečaj eura se najčešće analizira u valutnim parovima EUR / USD, EUR / GBP, EUR / JPY i sl.. Naravno, kada je riječ o Forex-u, misli se na raspon cijena između najviše i najniže, nikako na srednji tečaj eura, iz jednostavnog razloga što se ova razlika naziva spread i upravo ona donosi zaradu u forex transakcijama. Primjećuje se da su na taj način apostrofirani odnosi najvećih ekonomija svijeta što ujedno tečaj eura čini posebno interesantnim ako se zna da gospodarstvo eurozone ima značajnu ulogu u svjetskoj ekonomiji.
Dakle, srednji tečaj eura kod nas uglavnom podrazumijeva srednju vrijednost odnosa eura i kuna iz praktičnog razloga razmjene novca pri svakodnevnim trgovinskim transakcijama. Zato je vrlo važno razumjeti politiku tečaja eura i kuna, kao i domaće devizno tržište, na koje utječu brojni čimbenici, na temelju kojih se formira tečaj, a kao reper kretanja cijena u kunskoj protuvrijednosti analizira se srednji tečaj eura.

Pogledajte još tečaj eura i tečaj dolara.

Share

Tečaj dolara

0
Share

tecaj dolaraDešavanja u vezi s američkim dolarom i tečaj dolara značajno utječu na cijene drugih valuta, koje se najčešće kotiraju u odnosu na američki dolar što je rezultat kronoloških događaja na muđunarodnoj ekonomskoj i političkoj sceni. Američki dolar je postao vodeća svjetska valuta krajem Drugog svjetskog rata i bio je osnova Bretton Woods sporazuma, a osnovna uloga Bretton Woods sporazuma koji je potpisan 14. Srpnja 1944. godine od strane SAD, Velike Britanije i Francuske, ogledala se u cilju da se valutno tržište učini stabilnim. Bilo je potrebno uvođenje kontrole vrijednosti državnih valuta, što je postignuto osiguravanjem podupiranja cijena valuta i formiranjem posebnog tijela, Međunarodnog monetarnog fonda (IMF). Što više, bilo je neophodno da se u poslijeratnom period osigurati stabilan sustav za prodaju i kupovinu valuta, odnosno, da se međudržavno devizno plaćanje učini brzim i jednostavnim. Tako su se glavne valute vezale za američki dolar, a tečaj dolara dobio bitan utjecaj koji se ogledao u načinu da je oscilacija drugih valuta bila dozvoljena samo jedan posto na jednu ili drugu stranu tečaja. Ukoliko bi neka od valuta premašila ovaj opseg (mjereno u jedinicama intervencije, gdje je cijena dolara bila mjerodavna) nadležna središnja banka je morala da kupi ili proda određenu količinu da bi valutu vratila u normalan položaj. U to vrijeme tečaj dolara je bio vezan za zlato i to 35 USD za uncu zlata (približno 28 grama), a američki dolar je valuta svjetskih rezervi. Godine 1978. Međunarodni monetarni fond je ovlastio fleksibilnost valuta (free-floating of currencies) što je ujedno značilo da bilo tko može trgovati valutama, a vrijednost valuta postala je odraz trenutne ponude i potražnje na tržištu. Bez obzira što je to predstavljalo odustajanje od posebnih težišta intervencije, Središnja banka SAD-a je nastavila s povremenim reagiranjima kako bi se korigirao tečaj dolara, ali ne na unaprijed određenim razinama već po principu plutajućih valuta. Time je postognuto slobodno formiranje cijena valuta na međunarodnom financijskom tržištu, čemu je podlegao i tečaj dolara, a to je doprinijelo većoj potražnji za valutama kao uvjet poboljšanja na globalnom tržišnom razini.

Tečaj dolara igra značajnu ulogu na globalnoj financijskoj sceni što je posljedica činjenice da se dolar smatra rezervnom valutom diljem svijeta i dandanas. Inače, valutne rezerve za međudržavne transakcije, predstavljaju način za zaštitu pojedinaca i kompanija u vrijeme ekonomske i političke krize. Iako se sve više koriste i druge rezervne valute, kao što su euro i japanski jen, a portofolijo rezervnih valuta se u praksi često i mijenja ovisno o specifičnosti međunarodnih uvjeta, dolar još uvijek zauzima veliki udio. Ima podataka da se švicarski franak koristi u određenim segmentima kao rezervna, sigurna valuta, a sve više se povećavaju i zlatne rezerve. Međutim, tečaj dolara i snaga dolara u svijetu još uvijek ima najvažniji odjek na globalnom financijskom tržištu posebno putem promatranja indeksa američkog dolara (USDX). Ovu metodu prakticiraju veliki svjetski investicijski fondovi i smatraju je jednim od najvažnijih parametara za formiranje stava prema dolaru. USDX se sastoji od geometrijski ponderiranog prosjeka zbroja vodećih stranih valuta u odnosu na dolar, a taj zbroj čine šest valuta – euro, japanski jen, britanska funta, kanadski dolar, švedska kruna i švicarski franak. Shodno tome, za tradera je od velike važnosti praćenje podataka o američkoj ekonomiji, koja je i dan danas vodeća ekonomija u svijetu, kao i da je važan pokazatelj kako se na globalnom financijskom tržištu kreće tečaj dolara.

Saznajte više na temu tečajna lista, pogledajte tečaj eura.

Share

Tečaj eura

0
Share

tecaj euraTečaj eura je svakodnevno praćen od strane ekonomskih i financijskih stručnjaka i predstavlja dio obaveznih dnevnih vijesti koje prati građanstvo. Kada se kaže tečaj eura tada se misli na odnos eura i kuna, a šire promatrano najinteresantniji odnos je tečaj eura u odnosu na dolar ili EUR / USD. U prvom slučaju se jasno radi o odnosu koji se tiče kada je tečaj eura u pitanju u odnosu na domaću valutu, a drugi slučaj gdje se radi o odnosu eura i dolara je interesantan zbog činjenice da je dolar glavna svjetska valuta. Svakako, tečaj eura ima značajnu ulogu u globalnoj financijskoj situaciji. Naime, sve zemlje suvremenog svijeta, su manje ili više ekonomski upućene jedna na drugu i nalaze se u međusobnoj ekonomskoj ovisnosti tako da je cilj svake zemlje da ima razvijenu privredu i to u svim sektorima (poljoprivrednim, gospodarskim, bankovnim itd..). Zato je možda među najbitnijim faktorima za dobro organizirano drustvo spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje. Samim tim, dobro koordinirana devizna politika i devizni sustav neosporno utječu na kvalitetu života svakog od nas kao pojedinca i društvene zajednice uopće. Dakle, devizni sustav i devizna politika drustva bitno utječu na stanje cijelog društva i razvijenost jedne zemlje, a to povlači i druge lančane reakcije, gdje se kao krajnji cilj promatra ekonomski i gospodarski razvoj zemlje i standard drustva. Otuda je potpuno jasna važnost utvrđivanja i praćenja tečaja valuta na valutnom tržištu, a u našem slučaju tečaj eura kao vrlo važne valute u širem regionu.

Pored navedenog, tečaj eura, odnosno odnos eura u odnosu na druge važne svjetske valute ima veliki značaj u međunarodnom sustavu plaćanja, što proizlazi iz činjenice da u međunarodnim ekonomskim odnosima figuriraju dva različita partnera, s različitim novčanim nacionalnim jedinicama između kojih se odvija trgovina tj.. razmjena dobara. To dovodi do jasnog problema u kojoj nacionalnoj valuti će se izvršiti potrebno plaćanje. Izvoznik obično traži naplatu u svojoj valuti ili u nekoj drugoj za koju ima opravdan interes. Nasuprot tome, kupac obično raspolaže svojom nacionalnom valutom, a da bi došao do strane valute mora izvršiti proces pretvorbe svoje valute u traženu valutu. Samim tim, uvoznik ili kupac prethodno se mora pojaviti na deviznom tržištu na kojemu će za svoj novac (nacionalnu valutu) nabaviti potrebna sredstva plaćanja da bi se mogao pojaviti na inozemnom tržištu roba i usluga. Jasno je da u našem regionu i eurozoni centralno mjesto zauzima euro i tečaj eura, dok se na globalnom financijskom tržištu pojavljuju svi drugi valutni tečajevi relevantni za konkretne trgovinske transakcije. Tečaj eura se kao najznačajniji analizira u odnosima EUR / USD, EUR / GBP, EUR / JPY i drugi. Primjećuje se da su a taj način apostrofirani odnosi najvećih i vodećih ekonomija svijeta što ujedno tečaj eura čini posebno interesantnim ako se zna da ekonomija euro zone ima značajnu ulogu u svjetskoj ekonomiji.

Kada se kaže tečaj eura uglavnom se misli na formiranje tečaja u odnosu na dinar obzirom da je od vitalnog značaja za svakog građanina po kojoj cijeni, odnosno tečaju će moći obaviti neku od financijske trasakcija, kupovina tijekom određenog dana. Zato je važno razumjeti politiku tečaja dinara i domaće devizno tržište, kao i čimbenike koji utječu na formiranje deviznog tečaja. Naime, tečaj se formira na međunarodnom deviznom tržištu gdje banke prodaju ili kupuju devize jedna od druge. Tako, dan na deviznom tržištu od kojeg ovisi da li ćemo sutra dobiti manje ili više kada krenemo u mjenjačnicu počinje u devet ujutro i traje do 16 sati. Za trgovinu devizama banke i HNB koriste poseban elektronički sustav – Reuters diling preko koga se svakih pola sata šalje upit svim bankama po kojem tečaju bi prodali ili kupili eure, da bi se saznalo koliko u tom trenutku banke vrijednuju kunu. Ovaj pincipu se odnosi na sve strane valute, ali se dnevno objavljuju kao najtraženije, tečaj dolara, tečaj švicarskog franka i tečaj eura.

Tečajna lista je podložna svakodnevnim promjenama pa tako i tečaj dolara. Saznajte više o tome!

Share

Tečajna lista

0
Share

tecajna listaTečajna lista se formira prema propisima iz Odluke o uvjetima i načinu rada deviznog tržišta koju propisuje Hrvatska Narodna Banka. Formiranje tečajne liste je obveza i nadležnost banaka i ovlaštenih mjenjača, odnosno Hrvatske Narodne Banke  na prvom mjestu. Formiranje tečajne liste, prije svega osigurava njezinu transparentnost što ujedno predstavlja mjeru zaštite građana. Praktično, kupovina i prodaja deviza je moguća isključivo u ovlaštenim mjenjačnicama, čime se onemogućava nedozvoljena špekulacija i eventualne malverzacije financijskim sredstvima. Mjenjačkim poslovima mogu se baviti isključivo banke i ovlašteni Mjanjači tako da je u njihovom domenu i formiranje tečajne liste. Tečajna lista po kojoj se obavljaju mjenjački poslovi objavljuje se jednom dnevno i vrijedi samo na taj dan. Mjenjač koji je ovlašten za poslovanje sa devizama vrši slobodno formiranje svoje tečajne liste. To naravno, mora učiniti u suglasnosti sa tečajnom listom za efektivu banke s kojom je prethodno potpisao ugovor za obavljanje mjenjačkih poslova. Što više, jednom formirana i objavljena tečajna lista obvezujuća za sve sudionike u obavljanju mjenjačkih poslova, tako da je isključivo obavezijuća njena primjena. Formiranje tečajne liste se obavljaja prema utvrđenom principu pravilno ukrštenih tečajeva, a u skladu sa međuvalutne odnosima na međunarodnom tržištu važećim u momentu formiranja tečajne liste. Isti princip vrijedi za sve ovlaštene mjenjače, odnosno one koji se bave mjenjačkim poslovima. Naravno, na prvom mjestu Hrvatska Narodna Banka, kao i sve poslovne banke svakog dana i jednom dnevno formiraju i objavljuju svoje tečajne liste za devize i tečajne liste za efektivni strani novac. Točnije, tečajna lista se formira izračunom tečaja koji se utvrđuje posebnom odlukom kojom se propisuju devize i efektivni strani novac za kupnju i prodaju na deviznom tržištu. Praksa je da se tečaj utvrđuje prema službenom tečaju kune prema euru, a kupovni i prodajni tečajevi za devize i efektivni strani novac formiraju se primjenom  i to dodavanjem i oduzimanjem u odnosu na službeni srednji tečaj kune. Marže su propisane odlukom koju donosi kabinet guvernera Narodne banke koji svakodnevno na stranicama Narodne banke objavljuje podatke o službenom srednjem tečaju kune prema euru. Pravilo je da se takav podatak objavi do 18,00 sati, a da se obvezno primjenjuje od 08,00 sati narednog dana. Inače, tečajna lista sadrži i druge relevantne valute, za koje se jednako kao i za euro određuje tečaj kune prema svakoj od tih valuta. Dakle, pored toga što Hrvatska Narodna Banka i sve poslovne banke posluju na međunarodnom međubankarskom sektoru, sve aktivnosti koje su povezane sa deviznim poslovanjem u zemlji i inozemstvu (uvoz, izvoz i sl..) Nalaze se pod kontrolom Centralne banke, kao u svim zemljama svijeta . Prema tome, svaka zemlja ima sličan sustav poslovanja kada je riječ o središnjim bankama i njihovoj nadležnosti, a posebno je važno za međudržavno poslovanje uspostavljanje pravila o deviznom poslovanju, gdje je jedan od glavnih elemenata formiranje i kontrola na koji način se primjenjuje relevantna tečajna lista.

Tečaj dolara i tačaj eura su dvije najznačajnije valute na svijetu kojima ljudi trguju i koje razmjenjuju. Upoznajte se sa njima!

Share

Zagrebačka burza

0
Share

zagrebacka burzaZagrebačka burza u fizičkom smislu predstavlja mjesto na kome se trgovinom bave brokersko-dilerska društva i banke koje imaju ovlasti za obavljanje ove vrste posla. Oni također predstavljaju članove burze, a svi ostali koji to nisu, poput zainteresiranih investitora mogu trgovati, ali isključivo posredstvom članova burze. Zainteresirane tvrtke i poduzeća koja su izdavatelji vrijednosnih papira komunikaciju obavljaju neposredno i posredno preko svojih korporativnih agenata. To čine u odjelu listinga gdje se praktično vrši prijam emitiranih vrijednosnih papira na tržište berze, a kasnije se popis svih članova berze sa njihovim adresama i kontakt telefonima i e-mail adresama objavljuje na web stranici Zagrebačke burze. Inače, Zagrebačka burza je osnovana 1894. godine kada je održana prva Osnivačka skupština Zagrebačke burze i održala se kao takva sve do 1953. Godine. Zagrebačka burza je od tada do danas mijenjala svoje oblike postojanja i usavršavala se, mada je bila ukunuta Odlukom Vlade Hrvatske u jednom razdoblju, da bi donošenjem Zakona o tržištu novca i kapitala, 1989. godine, kada je osnovano Hrvatsko tržište kapitala. Točnije, Zagrebačka burza pod tim imenom počinje pos od 1992. godine počinje, kakvom je danas poznajemo.

 Dakle, Zagrebačka burza je organizirano tržište vrijednosnim papirima koje posluje pod tim imenom od 1992. godine, a dopisni je član Svjetskog udruženja burzi (WSE) te Europskog udruženja Burzi (FESE). Zagrebačka burza (ZSE) je također i punopravni član Euroazijske federacije burzi (FEAS) i svake godine se organizira Međunarodna konferencija koja prati kretanja na tržištu kapitala, koje kao domaćin organizira Zagrebačka burza. To je ujedno i prilika da se razmjene mišljenja i utvrde principi koji se tiču ​​načina distribucije informacija, novina u tehničko-tehnološkim procesima koji se pružaju sudionicima na tržištu kapitala, kao i razvoja principa korporativnog upravljanja i sl..

Organi Zagrebačke burze su Skupština Burze, Upravni odbor Burze i Direktor Burze. Zagrebačka burza organizira trgovinu vrijednosnim papirima na burzanskom i vanburzanskom tržištu. Inače, na burzi se trguje samo vrijednosnim papirima koje su obuhvaćene službenim listingom burze, a uvjeti za prijam vrijednosnog papira na službeni listing burze su propisani Pravilnikom o listingu i kotaciji. Burzansko poslovanje podrazumijeva dvije razine listinga, listing A koji se naziva Prime Market i listing B što predstavlja Standard Market. Na Prime Market-u su uključene dugoročne državne vrijednosne i dionice kompanija koje ispunjavaju uvjete za Listing A uvidom u dokumentaciju. U skladu sa pravilima poslovanja Zagrebačke burze i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, na OTC tržište se uključuju sve vrijednosne papire koje su izdane javnom ponudom, što se odnosi na trgovanje dionicama otvorenih dioničkih društava koja su to svojstvo stekla u procesu privatizacije. Dionice na vanburzanskom tržištu ne podliježu kriteriju listinga, a neophodan dokument za njihovo uključenje u trgovanje je tzv. skraćena verzija Prospekta izdavatelja.

Na pultu Zagrebačke burze u njezinom sjedištu osigurava se dostupnost svim podacima, koji predstavljaju temelj administrativnih radnji podnošenja zahtjeva i druge propisane dokumentacije za učešće na tržištu burze. Administrativni proces obuhvaća i stručnu pomoć u kompletiranju i dostavljanju propisane dokumentacije za potrebe izdavatelja koje, prema svojim dužnostima i kompetenciji osigurava Zagrebačka burza.

Ekonomija jedne zemlje je u potpunosti prikazana preko njene burze.

Share

Kladionica

0
Share

kladionicaKladionica i kladioničarsko poslovanje su doživjeli svoj procvat zahvaljujući prosperitetu internet tehnologije time što se, prije svega, povećala masovnost igrača na sreću. Sa druge strane, internet revolucija je donijela ogroman napredak u razvoju globalnog financijskog tržišta. Obzirom da mnogi pronalaze analogiju između ove dvije vrste popularnih biznisa, potrebno je objašnjenje svakog od njih, kao i analiza eventualnih sličnosti, ukoliko ih uopće ima. Naime, kladionica se organizira po principu i na način na koji se priređuju igre na sreću. Kladionica i klađenje zapravo jesu igre na sreću, odnosno klađenje na jedan od ishoda u igri ili slično. Forex biznis koji podrazumijeva trgovanje na globalnom financijskom tržištu po svojoj vokaciji zahtijeva znanje, profesionalnost i dobru informiranost, a shodno stupnju osjetljivosti na sveukupna događanja u svijetu koja utječu na ekonomske i financijske prilike Forex Market spada u visoko rizične poslovne pothvate. To naravo proizlazi iz činjenice mogućih naglih promjena i iznenednih dešavanja u svijetu koja su manje predvidljiva i samim tim iziskuju veliku opreznost, znanje i vještinu u trgovanju i postavci principa poslovanja uopće. Mnogi analogiju pronalaze između elemenata hazarda u igrama na sreću i trenutaka pojačane volatilnosti na Forex tržištu. U suštini, nema nikakve sličnosti jer na ishod u igri kladioničar praktički nema utjecaj, dok trgovinsku transakciju trejder može korigirati i utječe na niz faktora korištenjem pravilno izabranih indikatora u trgovanju. Shodno navedenom, često se nalazimo u nedoumici koliko su kladionica i klađenje dobar biznis i da li se klađenje uopće može tretirati kao biznis?

Prije nego što se odlučimo na klađenje najprije je potreno da razmislimo o tome koja je svrha kladionica ili šta kladionica zapravo jeste. Činjenica je da je priređivanje klađenja i kladionočarski biznis vrlo profitabilan biznis. Transparentni su podaci prema kojima je evidentna isplativost kladionica kao organizonog biznisa, kao i visina zarade vlasnika kladionica. Primjerice, u našoj zemlji i zemljama u regiji ima više desetaka registriranih poduzeća koja se bave kladioničarskim poslom i ta poduzeća posluju s više tisuća svojih poslovnica (uplatna mjesta s nazivom “Kladionica”). Poznato je da imaju ukupan promet od više milijardi dinara na godišnjoj razini. Sve to je moguće zahvaljujući primamljivim mogućnostima da je uplata listića od samo par odabranih parova za relativno vrlo male svote novca po uplatnoj kombinaciji, vrlo povoljna prilika za dobitak sa višestrukom zaradom. O tome dovoljno govore analize koje su pokazale da uplate igrača u prosjeku mjesečno i nose prosječnu plaću u Hrvatskoj.

Kladionica u fizičkom smislu označava uplatno mjesto, ali suštinski označava klađenje kao tzv. posebne igre na sreću. Klađenje podrazumijeva da se sudionik igre kladi na rezultate pojedinačnih ili skupnih natjecanja, na određeni događaj u tijeku športskog natjecanja, uspjeh sudionika u zabavno-estradnim natjecanjima, uspjeh sudionika u izborima, rezultate konjičkih utrka i utrka pasa ili drugih životinja, kao i druge događaje. Naravno, klađenje se odvija na način koji je određen pravilima igre, a klađenje na određenu odabranu kombinaciju podrazumijeva određenu visinu dobitka koja se utvrđuje u trenutku uplate tiketa i kasnije je nije moguće promijeniti, osim u posebnim slučajevima koji su predviđeni po sistemu varijabli kvota. Svaka kladionica ima tijelo koje se naziva Uprava kladionice i ona je odgovorna za ispravnost odvijanja poslovanja, odnosno poslovanje priređivanja ove vrste igara na sreću. Vlasnici kladionice mogu biti pravne osobe sa sjedištem na teritoriju Republike i registrirana su za obavljanje djelatnosti kocke i klađenja, a na temelju odobrenja nadležnih organa. Postupak za dobivanje odobrenja obavlja se prema propisanoj proceduri nadležnog organa, a nakon ispunjenja svih zadanih uvjeta uz deponiranje neophodnog depozita ostvaruje se pravo na priređivanje klađenja, odnosno, kladionica može otpočeti s radom. Osnovno odobrenje za posovanje kladionica najprije dobiva na tri godine uz mogućnost naknadnog produžetka ugovora. Svaka kladionica, odnosno uplatno mjesto, plaća određenu naknadu za priređivanje igre, odnosno klađenje, a iznos se kreće u visini 5% na osnovicu koju čini ostvarena uplata, a priređivač je po zakonu dužan voditi evidenciju o ostvarenom prometu za svako uplatno mjesto (kladionica ) na temelju čega se utvrđuje visina naknade. Način za vođenje evidencije o poslovanju kladionica propisuje resorni ministar, odnosno ministar financija. Svaka kladionica kao zasebno uplatno mjesto mora ispunjavati informatičke uvjete, tj.. mora imati jedinstvenu ažuriranu bazu podataka i da ima vidno istaknutu naljepnicu (podaci o priređivaču, lokaciji, serijski broj i rok važnosti) sa nazivom – Kladionica.

Share
Go to Top