burza

Investicije

0
Share

investiranjeU stručnoj terminologiji iz područja financija i bankarstva investicije se odnose na plasiranje novca koje donosi kamate i na taj način uvećava dobit i na dionice (obveznice, nektretnina i sl..) Kupnjom i prodajom po povoljnijim uvjetima. Investicije se smatraju ulaganjem u realna kapitalna dobra. Na razini privrede, investicije znače dio društvenog proizvoda jednog fiksiranog vremenskog perioda koji se tijekom određenog razdoblja (najčešće godinu dana) nije potrošio. Kao takve dijele se na proizvodne i potrošne investicije, au svakodnevnom životu investicije označavanju kupnju bilo koje aktive (imovine) da bi se ostvarila korist. U svakom slučaju pojmovi investiranje i investicije se odnose na plasiranje novca, au cilju da se ostvari dobit veća od onog što je uloženo. Prema tome, najjednostavnije objašnjenje je da investicije podrazumijevaju ulaganje financijskih sredstava u neki poslovni ili investicijski projekt.

Cilj svake tvrtke je da održi likvidnost, kao i daljnji razvoj, a to je moguće putem investiranja. Investicije se mogu plasirati u proizvodnji, u vidu nove tehnologije, novog proizvoda ali postoji i investiranje kompanije u vrijednosne papire financijskog tržišta čime ona ostvaruje zaradu. Naime, svaka kompanija ima svoj rayvojni cilj tako da pokušava realizirati investicije u sadašnjim uvjetima i sadašnjem vremenu, a imajući u vidu bližu i daljnju budućnost. Pored osiguranja uvjeta za svoj trenutni opstanak, svaka tvrtka se nalazi u situaciji da se razvija dok je taj razvoj orijentiran dugoročno i definiran kvalitativno. Ona definira svoju dugoročnu razvojnu politiku koja sadrži njezine osnovne ciljeve i načine realizacije istih. Ciljevi investiranja i investicijska politika, kao izravna posljedica ciljeva poduzeća, sadržani su u dugoročnoj razvojnoj politici poduzeća. Sa druge strane, samo konkretnim investicijskim akcijama u okviru definirane investicijske politike, može se temeljiti ostvarenje i razvoj politike poduzeća. Investicije se odabiraju prema kriteriju koji treba da predstavlja mjeru valjanosti pojedinih investicijskih akcija, mjeru dostizanja postavljenih ciljeva investiranja i na temelju njega se određuje koju od raspoloživih investicijskih akcija treba realizirati.

Investicije mogu imati mikro i makro aspekt. Na makro razini to su različite varijante kapitalnog koeficijenta kao odnosa između investicija i proizvodnje, u financijskoj literaturi i praksi to su najčešće prosječni i marginalni kapitalni koeficijent. Prosječni kapitalni koeficijent pokazuje koliko jedinica kapitala (osnovnih i obrtnih sredstava), odnosno ukupnih investicija je angažirano u stvaranju jedinica proizvodnje, dok marginalni kapitalni koeficijent predstavlja odnos između prirasta investicija i prirasta proizvodnje. Investicioni menadžment na mikro razini, odnosno na razini same tvrtke ima za cilj da ograničeni kapital za investiranje alocira na optimalne svrhe, programe kako bi se maksimizirali ostvarenje njegovih ekonomskih ciljeva.

U uvjetima razvijenog financijskog tržišta i pristupa poduzeća tom tržištu investiranje se mora shvatiti u širem smislu. Pored investiranja u projekte, poslovne pothvate u poduzeću, bilo u modernizaciji postojeće, bilo u novu proizvodnju, pogone, tvornice ili djelatnosti, i poduzeće može neangažovani slobodni kapital plasirati iu vrijednosne papire financijskog tržišta i tako ostvariti zaradu. Investicije, kao sastavni dio ukupnosti procesa alokacije gospodarskih resursa u vremenu, jedno su od najznačajnijih područja ekonomske teorije uopće, iz dvije osnovne ekonomske karakteristike i to: ograničenosti i mogućnosti alternativne uporabe ekonomskih resursa, kao i budući razvoj kao pretpostavka poptunijeg zadovoljenja potreba u budućnosti. Investicije koje su primamljive kako za pravna lica, tako i za individualne ulagače svakako predstavljaju investiranje na burzama, a posebno na burzi novca (Forex). Višestruka dobit u odnosu na uloženi kapital, uz minimalne poslove poslovanja svakako privlače mnoge zainteresirane investitore.

Investicije i investicijski projekti, kao alternativne mogućnosti internog ulaganja unutar kompanija klasificiraju se na temelju sagledavanja novih proizvoda ili proširenja postojećih, izmještanja opreme ili objekata, istraživanja i razvoja, kao i drugih projekata. Za potrebe investicijske analize i investicijskog menadžmenta kao ocjene i rangiranja projekta od posebne je važnosti klasifikacija na nezavisne i međusobno isključive investicijske projekte. Nezavisnim projektima se smatraju oni koji ne konkuriraju jedan drugome, odnosno ukoliko izbor jednog projekta ne podrazumijeva istodobno odbacivanje drugog. Nasuprot tome, međusobno isključive investicije nalaze se u međusobnoj disproporciji i samim tim isključuju jedna drugu, tako da izbor jedne praktično znači automatsko odbacivanje druge investicije.

Share

Burza

0
Share

burzaBurza je poslovno organiziran prostor na kome se trguje vrijednosnim papirima, novcem i stranim sredstvima plaćanja. Često se umjesto imena burza koristi naziv i robna burza iz jednostavnog razloga što ime potječe od engleskog naziva Stok Market što znači tržište roba (stock-roba ili zaliha). Burza u tom smislu jeste tržište roba i to u fizičkom smislu, iako se isporuka robe ne vrši na mjestu gdje se roba fizički orgamizuje. Svejedno, burza je institucija financijskog tržišta, ali je i sama po sebi financijsko tržište. Sve burze u svijetu su institucije organiziranog financijskog tržišta kapitala, gdje se posluje po strogo utvrđenim pravilima i predstavljaju samostalne organizacije. Kao takva, svaka burza posjeduje vlastiti poslovni prostor kao i poslovna pravila. Inače, predmet trgovanja na burzi je standardiziran da bi bio lako zamjenjiv, a u cilju da se trgovina na burzi odvija na jednostavan, brz i učinkovit način. Upravo na takav način je omogućeno odsustvo predmeta trgovanja sa mjesta na kome se trguje. Prema tome, burza je mjesto gdje se sklapaju poslovi, dok se isporuke i plaćanja odvijaju van burze. Važno je napomenuti da se svi sklopljeni poslovi, zapravo financijske transakcije koje prate pravila o radu burzovnih službi pod strogim nadzorom državne vlasti.

Burza ili burzovna trgovina na nekom tržištu predstavlja pokazatelj da je to tržište sigurno i da ne postoje netržišni rizici u poslovanju. Dakle, burza osigurava zakonito obavljanje trgovine, zaštitu interesa sudionika na burzi, poštivanje pravila i standarda ponašanja svih sudionika, kao i da pruža informacije za javnost o svemu značajnom za rad berze. Na burzi mogu trgovati isključivo članovi burze, a to su brokersko-dilerska društva i ovlaštene banke, a prijem u članstvo burze se vrši na osnovu podnesenog zahtjeva i dokumentacije propisane aktima burze. Burza ima zadatak da ispuni načelo ravnopravnosti članova burze, a svaki
lan burze je dužan pridržavati pravila članstva.

Burza može biti, prema burzanskom materijalu, robna i financijska. Robna burza podrazumijeva trgovanje različitim vrstama roba kao što su kava, nafta, žito, pamuk, plemeniti metali, nemetali, šećer i dr.. Financijske burze se dalje dijele na univerzalne i specijalizirane, gdje su univerzalne berze one na kojima se trguje vrijednosnim papirima i predstavljaju financijske instrumente na tržištu kapitala (vlasničke i dugoročne dužničke vrijednosne) ili se trguje kratkoročnim vrijednosnim, novcem, devizama, financijskim derivatima (fjučersi i opcije) i zlatom. Specijalizirane burze podrazumijevaju trgovanje određenim burzovnim materijalom ‘prema tome nose naziv, kao na p. rimer: devizne burze, burze zlata i plemenitih metala itd.. Gotovo da ne postoje tržišta na kojima ne djeluje bar jedna burza, a jačanje burze kao financijske institucije predstavlja jedan od najboljih pokazatelja da je određeno tržište živo sa zdravom konkurencijom i da se financijsko poslovanje u odvija pod kontrolom državnih organa. Na prostoru Jugoistočne Europe funkcionira više organiziranih burzi, a najvažnije za našu zemlju i regiju su Zagrebačka burza, Zagrebačka, Sarajevska, Banjalučka, Budimpeštanska, Atenska i dr.. Najmoćniji svjetski burzovni centri su Njujork, Tokio, Frankfurt i Chicago, a najveća burza vrijednosnica je Njujorška burza.

Otkrijte i što je to Forex i kako ekonomija utječe na osciliranje cijena na tom tržištu.

Share

Zagrebačka burza

0
Share

zagrebacka burzaZagrebačka burza u fizičkom smislu predstavlja mjesto na kome se trgovinom bave brokersko-dilerska društva i banke koje imaju ovlasti za obavljanje ove vrste posla. Oni također predstavljaju članove burze, a svi ostali koji to nisu, poput zainteresiranih investitora mogu trgovati, ali isključivo posredstvom članova burze. Zainteresirane tvrtke i poduzeća koja su izdavatelji vrijednosnih papira komunikaciju obavljaju neposredno i posredno preko svojih korporativnih agenata. To čine u odjelu listinga gdje se praktično vrši prijam emitiranih vrijednosnih papira na tržište berze, a kasnije se popis svih članova berze sa njihovim adresama i kontakt telefonima i e-mail adresama objavljuje na web stranici Zagrebačke burze. Inače, Zagrebačka burza je osnovana 1894. godine kada je održana prva Osnivačka skupština Zagrebačke burze i održala se kao takva sve do 1953. Godine. Zagrebačka burza je od tada do danas mijenjala svoje oblike postojanja i usavršavala se, mada je bila ukunuta Odlukom Vlade Hrvatske u jednom razdoblju, da bi donošenjem Zakona o tržištu novca i kapitala, 1989. godine, kada je osnovano Hrvatsko tržište kapitala. Točnije, Zagrebačka burza pod tim imenom počinje pos od 1992. godine počinje, kakvom je danas poznajemo.

 Dakle, Zagrebačka burza je organizirano tržište vrijednosnim papirima koje posluje pod tim imenom od 1992. godine, a dopisni je član Svjetskog udruženja burzi (WSE) te Europskog udruženja Burzi (FESE). Zagrebačka burza (ZSE) je također i punopravni član Euroazijske federacije burzi (FEAS) i svake godine se organizira Međunarodna konferencija koja prati kretanja na tržištu kapitala, koje kao domaćin organizira Zagrebačka burza. To je ujedno i prilika da se razmjene mišljenja i utvrde principi koji se tiču ​​načina distribucije informacija, novina u tehničko-tehnološkim procesima koji se pružaju sudionicima na tržištu kapitala, kao i razvoja principa korporativnog upravljanja i sl..

Organi Zagrebačke burze su Skupština Burze, Upravni odbor Burze i Direktor Burze. Zagrebačka burza organizira trgovinu vrijednosnim papirima na burzanskom i vanburzanskom tržištu. Inače, na burzi se trguje samo vrijednosnim papirima koje su obuhvaćene službenim listingom burze, a uvjeti za prijam vrijednosnog papira na službeni listing burze su propisani Pravilnikom o listingu i kotaciji. Burzansko poslovanje podrazumijeva dvije razine listinga, listing A koji se naziva Prime Market i listing B što predstavlja Standard Market. Na Prime Market-u su uključene dugoročne državne vrijednosne i dionice kompanija koje ispunjavaju uvjete za Listing A uvidom u dokumentaciju. U skladu sa pravilima poslovanja Zagrebačke burze i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, na OTC tržište se uključuju sve vrijednosne papire koje su izdane javnom ponudom, što se odnosi na trgovanje dionicama otvorenih dioničkih društava koja su to svojstvo stekla u procesu privatizacije. Dionice na vanburzanskom tržištu ne podliježu kriteriju listinga, a neophodan dokument za njihovo uključenje u trgovanje je tzv. skraćena verzija Prospekta izdavatelja.

Na pultu Zagrebačke burze u njezinom sjedištu osigurava se dostupnost svim podacima, koji predstavljaju temelj administrativnih radnji podnošenja zahtjeva i druge propisane dokumentacije za učešće na tržištu burze. Administrativni proces obuhvaća i stručnu pomoć u kompletiranju i dostavljanju propisane dokumentacije za potrebe izdavatelja koje, prema svojim dužnostima i kompetenciji osigurava Zagrebačka burza.

Ekonomija jedne zemlje je u potpunosti prikazana preko njene burze.

Share
Go to Top