Devizni tečaj

Share

devizni tečajDevizni tečaj, prema suvremenoj teoriji deviznih tečajeva, predstavlja relativne cijene nacionalnih valuta. Ova suvremena teorija u svojoj početnoj točki analize deviznih tečajeva polazi od stava da su devizni tečajevi u režimu fluktuirajućih deviznih tečajeva, te da su uvjetovani ponudom i potražnjom na deviznom tržištu. Ova činjenica ujedno predstavlja polaznu točku analize formiranja deviznih tečajeva i njihovog odnosa s drugim makroekonomskim varijablama ili djelovanjem nadlenih organa. Uvođenje fuktuirajućih deviznih tečajeva u system devizno tečajnih aranžmana početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća doprinijelo je stvaranju izazova u ekonomskim i financijskim znanstvenim krugovima. Danas znamo da je fluktuirajući devizni tečaj upravo zaslužan za razvoj globalnog financijskog tržišta, a razvojem internet komunikacija i pravno-financijske regulative doprinio je dostupnosti Forex trgovine u masovnom smislu diljem svijeta. Štoviše, Forex biznis je dospio u red vodećih investicijskih poslova suvremenog svijeta iu velikoj mjeri povećao profitabilnost u sferi globalnog financijskog sektora.

Međutim, s početka primjene fluktuirajućih deviznih tečajeva nije sve izgledalo jednostavno kako se u današnje vrijeme odvija situacija. Naime, okolnosti su doprinijele velikom i neregulativnom kolebanju deviznih tečajeva koja su nastupila tih godina i ukazivala su na potrebu za revidiranjem teorijskog stava glede determinant koje određuju devizni tečaj. Devizni tečaj određenih valuta počeo se kreće u obimu i smjeru koji je sve teže bilo predvidjeti ostavljajući negativan utjecaj na trgovinske i financijske odnose između otvorenih ekonomija. Tako su trpjeli i rezultati poslovanja poslovnih subjekata spomenutih ekonomija uključenih u međunarodne tokove roba i kapitala. Tada se u više navrata ponovno pribjegavalo realnim deviznim tečajevima na kojima se fokusirala ekonomska analiza, au cilju da lakše definira međunarodnu konkurentnost. Međutim, uslijed daljnjih događanja na globalnoj financijskoj sceni u prvi plan su došle analize pojmova devizno-tečajnih rizika i hedžinga. Naime, kretanje deviznih tečajeva, koje su zapravo cijene valuta, kao I njihova relativna odstupanja od konvencionalnog izabranog imenitelja bila su poznata i prije sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Međutim, sva ta osciliranja su bila neznatna i zanemariva. Valutni pariteti bili su uspostavljeni u odnosu na dolar, odnosno zlato, a osciliranje deviznih tečajeva odvijalo se u odnosu dozvoljenog minimalnog procentualnog odstupanja (od 1% do 2,25%) od pariteta valute. U okviru dopuštenih oscilacija devizni tečaj se održavao intervencijama središnje banke iz monetarnih rezervi. U tako uspostavljenom sustavu fiksnih deviznih tečajeva oscilacije koje je mogao imati devizni tečaj u odnosu na paritet bile su limitirane, a devizni tečaj je mogao da se mijenja samo u slučaju fundamentalne platnobilancne neravnoteže. Ovakav system deviznih tečajeva ulivao je sigurnost svim gospodarskim subjektima prilikom donošenja poslovnih odluka, a posebno na međunarodnom planu. Naime, fiksirani pariteti su otklanjali nesigurnost i neizvjesnost na polju međunarodne trgovine i investiranja. Uvjetno rečeno, praktično nije postojao rizik koji je mogao izazvati devizni tečaj glede kretanja vrijednosti prihoda, imovine ili konkurentske snage subjekata na stranim robnim i financijskim tržištima. Međutim, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća situacija se promijenila iz korijena, jer je većina razvijenih zemalja zapada je usvojila promjenjive devizno-tečajne aranžmane, odnosno prihvatila je ekstremni vid gdje devizni tečaj slobodno pliva, te da više nije bilo potrebe za utvrđivanjem pariteta nacionalnih valuta. Time je tečaj postao isključivo funkcija ponude i potražnje deviza na deviznom tržištu. Drugim riječima, valutama je postalo dozvoljeno da slobodno plivaju i pronađu svoju vlastitu, reklo bi se korektnu, vrijednost na tržištu. Time se pojavio i jedan novi tip rizika za sve gospodarske subjekte sudionike u međunarodnoj trgovini i investiranju, a to je exchange rate risk tj.. devizno-tečajni rizik. Štoviše, usavršavanjem internet komunikacija razvila se forex trgovina na globalnoj razini kao uspostavljeno necentralizovano financijsko tržište valuta koje se upravo odlikuje nemogućnošću bilo kakvog unaprijed izrežiranog devizno-kursnog scenarija. Oscilirajući devizni tečaj postao je svakodnevna, nekontrolirana i nepredvidiva pojava na koju utječu čimbenici kao što su valovi inflacije, recesije, kretanja oslobođenog kapitala od jednog centra do drugog poslovnog centra, kao i mnoštvo drugih gospodarskih i izvan gospodarskih čimbenika koji bitno utječu na devizni tečaj.

Share

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Go to Top